Odabrano je novih deset pisaca i spisateljica iz Europe koji će ove i

sljedeće godine dobiti jedinstveni oblik promocije

 

 

LAF New Voices 2017 collage

 

Imena deset Novih glasova Europe objavljena su na ovogodišnjem Londonskom sajmu knjiga kao dio inovativnog projekta Literary Europe Live kojeg provodi književna platforma Literature Across Frontiers.

Projekt Literary Europe Live okuplja partnere iz područja književnosti iz 15 europskih zemalja, a sjedište mu je na Mercator institutu pri Sveučilištu Aberystwyth.

Deset Novih glasova Europe za 2017. godinu su romanopisci, pjesnikinje, dramaturzi i prevoditeljice iz Belgije, Bosne i Hercegovine, Francuske, Islanda, Latvije, Luksemburga, Poljske, Rumunjske, Španjolske i Walesa.

Trenutno u drugoj godini provedbe, projekt Novi glasovi Europe pružio je globalnu platformu kvalitetnim književnim imenima koja su van granica svojih zemalja bila slabije poznata.

“Naših prvih deset Novih glasova Europe odabrali smo u travnju prošle godine. Otad su imali priliku predstaviti svoj rad na raznim književnim festivalima diljem Europe i van nje, njihova su djela prevedena na više jezika, a neki od njih osigurali su ugovore za prijevode svojih knjiga. Sigurno je kako su ove spisateljice i pisci postali poznatiji na međunarodnoj književnoj sceni i od ovih su susreta imali kreativne i profesionalne koristi. Radujemo se radu s našim novo odabranim piscima i spisateljicama i predstavljanju njihovog rada široj publici”, napominje direktorica platforme Literature Across Frontiers Alexandra Büchler.

 

Asja Bakic

 

Prošle godine među deset Novih glasova Europe našao se hrvatski književnik Zoran Pilić, a ove godine u izbor je ušla Asja Bakić, pjesnikinja, prozaistica, prevoditeljica i urednica feminističkog portala Muf, koja je porijeklom iz BiH, a već godinama živi i radi u Zagrebu. Možemo očekivati nastupe i prijevode Novih glasova Europe u raznim europskim zemljama, uključujući i Hrvatsku.

Nakon predstavljanja na Londonskom sajmu knjiga, prvi nastup deset Novih glasova Europe za 2017. godinu bit će na književnom festivalu Kosmopolis koji se od 22. do 26. ovog mjeseca održava u Centru za suvremenu kulturu u Barceloni. U sklopu festivalskog programa spisateljice i pisci održat će javna čitanja, susrest će se s lokalnim izdavačima, agentima i organizatorima književnih događanja te će dobiti profesionalne savjete kako da razviju međunarodnu književnu karijeru.

Literature Across Frontiers je europska platforma za književnu razmjenu, prijevode i rasprave o javnim politikama koje određuju polje književnosti. Osnovana je 2001. godine pri Mercator institutu za medije, jezike i kulturu Sveučilišta Aberystwith u Walesu u Velikoj Britaniji. Platformu financijski podržavaju program Europske unije “Kreativna Europa” i ostala tijela. Izbor Novih glasova Europe dio je projekta Literary Europe Live koji okuplja šesnaest književnih festivala i institucija diljem Europe s ciljem jačanja i ohrabrivanja programa koji odražavaju bogatstvo i raznolikost europskog književnog krajolika.

 LAF

 

Deset novih europskih glasova, 2017.:

ANDREI DÓSA (Rumunjska)

Andrei Dósa rođen je 1985. godine u Braşovu u Rumunjskoj. Debitirao je zbirkom pjesama Cînd va veni ceea ce este desăvîrşit (Kada dođe ono savršeno, 2011.), za koju je dobio državnu nagradu za poeziju Mihai Eminescu Opera Prima i nagradu za najboljeg debitanta Iustin Panţa. Za svoju drugu zbirku, Cartea Românească  (Američko iskustvo, 2013.), nagrađen je kao najbolji mladi pjesnik. Nedavno je objavio treću knjigu Nada (2015.). Radovi su mu izašli u književnim časopisima Poesis International, Astra i Corpul T, na internetskoj stranici Club Literar, a objavio je i u sklopu radionice kreativnog pisanja Lumina de Avarie. Prevodi mađarsku književnost na rumunjski jezik, uglavnom suvremene pjesnike kao što su György Petri, István Kemény i Szilárd Borbély, ali i romanopisce Dezsőa Kosztolányija i Magdu Szabó.

ARVIS VIGULS (Latvija)

Arvis Viglus (r. 1987.) latvijski je pjesnik, književni kritičar i prevoditelj s engleskog, španjolskog, ruskog, srpskog i hrvatskog. Dobitnik je nagrade Latvijskog udruženja pisaca za svoju prvu zbirku pjesama Istaba (Soba, 2009.) za najbolju debitantsku zbirku, a dobio je i pjesničku nagradu za knjigu godine. Njegova druga zbirka pjesama 5:00 (2012.) ušla je u uži izbor za najbolju zbirku godine, te je osvojila nagradu Zaklade Anna Dagda. Pjesme su mu uvrštene u antologije i objavljene u književnim časopisima na engleskom, njemačkom i ruskom. Radi kao voditelj književnog programa na Radiju NABA. Živi i radi u Rigi, a trenutno piše svoju treću knjigu. Preveo je, između ostalog, djela Josepha Brodskyja, Federica Garcije Lorce, Walta Whitmana i W. B. Yeatsa.

ASJA BAKIĆ (Bosna i Hercegovina)

Asja Bakić (r. 1982.) bosanska je pjesnikinja, spisateljica i prevoditeljica. Rođena je u Tuzli, gdje je završila studij bosanskog jezika i književnosti. Objavila je zbirku pjesama Može i kaktus, samo neka bode (2009.), koja je nominirana za nagradu Kiklop kao najbolje debitantsko djelo. Njezina druga knjiga, zbirka kratkih priča Mars (2015.), ušla je u uži izbor za nagradu Edo Budiša za mlade autore/ice. Njezine pjesme i kratke priče prevedene su na engleski, poljski, češki, makedonski, slovenski, rumunjski i švedski. Piše blog U carstvu melankolije (asjaba.com), uređuje feministički webzine Muf (muf.com.hr) i sudjeluje u Europskoj pjesničkoj platformi Versopolis. Na hrvatski je prevela djela Emily Dickinson, Alejandre Pizarnik, Elizabeth Bishop, Emila Ciorana, Jacquesa Rancièrea i drugih istaknutih književnika. Živi i radi u Zagrebu.

BRONKA NOWICKA (Poljska)

Bronka Nowicka rođena je 1974. godine u Radomsku u Poljskoj. Redateljica, scenaristica i pjesnikinja, diplomirala je režiju na Akademiji u Łódźu, te slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Krakovu, gdje je trenutno na doktorskom studiju na Odsjeku multimedije. Često eksperimentira s novim medijima: na primjer, koristi tomografske snimke i video uratke (snimljene tomografom i rentgenom). Za svoju prvu knjigu Nakarmić kamień (Nahraniti kamen, 2015.), zbirku pjesama u prozi, dobila je najuvaženiju poljsku književnu nagradu Nike, koja nikada nije bila dodijeljena debitantskom djelu. Tekstovi su joj prevedeni na engleski, njemački, češki, ruski i estonski i bit će uskoro objavljeni 2017. godine. 

CHARLOTTE VAN DEN BROECK (Belgija)

Belgijska pjesnikinja Charlotte van den Broeck (r. 1991.) studirala je engleski i njemački, a sad je na dodiplomskom studiju Usmene umjetnosti i kazališta na Kraljevskom konzervatoriju u Antwerpenu. Debitirala je pjesničkom zbirkom Kameleon (2015.), te je dobitnica nagrade Herman de Coninck. Njezina druga zbirka Nachtroer (Noćno veslo) izašla je u siječnju 2017. godine. Objavila je djela u raznim književnim časopisima u Nizozemskoj i Flandriji. Pjesme su joj prevedene na njemački, engleski i arapski. Osim što je pjesnikinja, bavi se i performansom. Izvela je performanse na raznim događanjima, uključujući  Noć poezije u Utrechtu te pjesničku turneju Saint Amour. S nizozemskim pjesnikom Arnonom Grunbergom izvela je zajedničku zbirku poetskih razgovora Ohne Nabel (Bez pupka) na otvorenju Frankfurtskog sajma knjige 2016.  godine. Van den Broeck i Grunberg zajedno pišu i tjednu novinsku kolumnu za De Standaard.

LLŶR GWYN LEWIS (Wales, Ujedinjeno Kraljevstvo)

Llŷr Gwyn Lewis (r. 1987.) velški je pisac i pjesnik. Rođen je u Caernarfonu u Sjevernom Walesu, gdje je i odrastao, a studirao je na sveučilištu u Cardiffu i Oxfordu, te doktorirao na djelima T. Gwynna Jonesa i W. B. Yeatsa. Nakon toga predavao je na sveučilištu u Swanseau i Cardiffu, a trenutno radi kao urednik u Zajedničkom velškom odboru za obrazovanje. Prva zbirka pjesama Storm ar Wyneb yr Haul (Oluja na licu sunca) objavljena je 2014. godine. Dobitnik je nagrade za najbolje kreativno publicističko djelo 2015. godine u sklopu Velške knjige godine za svoje prvo prozno djelo Rhyw Flodau Rhyfel (Neki cvjetovi rata). Objavio je pjesme, prozu i članke u velškim časopisima, uključujući Ysgrifau Beirniadol, Poetry Wales, Taliesin i O’r Pedwar Gwynt.

MANUEL ASTUR (Španjolska)

Manuel Astur (r. 1980.) španjolski je pisac, novinar i glazbeni producent. Predaje književnost na Escueli de Letras u Gijónu. Objavio je pjesničku zbirku Y encima es mi cumpleaños (I još mi je rođendan, 2013.), roman Quince días para acabar con el mundo (Petnaest dana za smak svijeta, 2014.) i esej Seré un anciano hermoso en un gran país (Bit ću naočit starac u velikoj državi, 2015.), koji su prihvaćeni kod kritike i čitatelja. Objavio je kratke priče u nekoliko španjolskih antologija i časopisa za kulturu. Od 2008. do 2010. godine radio je kao urednik časopisa za kulturu ARTO! de Madriz, piše za nekoliko časopisa, uključujući Tempo, Quimera i CTXT. Jedan je od osnivača Pokreta nove drame i djela su mu svrstana u neoruralni književni pokret. Prema izboru španjolskih dnevnih novina ABC, odabran je kao jedan od šest najistaknutijih španjolskih pisaca 2016. godine.

NATHALIE RONVAUX (Luksemburg)

Nathalie Ronvaux (r. 1977.) pjesnikinja je i dramaturginja iz Luksemburga. Piše na francuskom, objavila je četiri drame i pet zbirki pjesama, uključujući La liberté meurt chaque jour au bout d’une corde (Sloboda umire svaki dan na izmaku snaga, 2012.), dvije ilustrirane zbirke pjesama s umjetnicima Bertrandom Neyom i Robertom Brandyjem. Dobitnica je nagrade Zaklade Servais 2010. godine za prvu zbirku pjesama Vignes et louves (Loza i vučice, 2011.). Drama La vérité m’appartient (Istina pripada meni) pobijedila je na državnom književnom natječaju 2013. godine, a kazališna izvedba dogodila se u Luksemburgu 2016. godine.

SOPHIE DIVRY (Francuska)

Sophie Divry (r. 1979.) iznimna je spisateljica u nizu najnovijih francuskih pripovjednih pisaca. Radila je kao novinarka za La Décroissance i Le Monde Diplomatique, a od 2016. surađuje i na radijskom programu France Culture. Kao aktivistkinja u feminističkim pokretima, Divry ima oštro oko za neprestane mijene u našem društvu. Njezina četiri romana istražuju širok raspon društvenih pitanja: od usamljenosti u romanu La Cote 400 (2013.), koji je objavljen u engleskom prijevodu Sîan Reynolds pod naslovom Knjižnica neuzvraćenih ljubavi (MacLehose Press, 2014.); vjere u romanu  Journal d’un recommencement (Dnevnik obnove, 2013.); preko svakodnevnog nezadovoljstva u romanu La condition pavillonnaire (Predgradsko stanje, 2014.), koji će izaći u engleskom prijevodu Alison Anderson pod naslovom Gospođa Bovary iz predgrađa (MacLehose Press, 2017.); do nezadovoljstva koje vlada među obrazovanim i revoltiranim mladim Francuzima u romanu  Quand le diable sortit de la salle de bain (Kad vrag otiđe iz kupaonice, 2014.). Dobitnica je nagrade Wepler 2014. godine za Predgradsko stanje i nagrade Trop Virilo za roman Kad vrag otiđe iz kupaonice. Djela su joj prevedena na engleski, španjolski, katalonski, njemački, švedski i talijanski. Najnovije djelo je esej Reouvrir le roman (Ponovno otvaranje romana, 2017.).

STEINUNN G. HELGADÓTTIR (Island)

Steinunn G. Helgadóttir (r. 1952.) je umjetnica, poznata islandska pjesnikinja i spisateljica. Diplomirala je na Likovnoj akademiji u Göteborgu. Prva zbirka pjesama Kafbátakórinn (Podmornički zbor) objavljena je 2011. godine, a druga Skuldunautar  (Dužnici) izašla je 2013. godine. Dobitnica je nagrade za poeziju Jón úr Vör 2011., dok je roman Raddir úr húsi loftskeytamannsins (Glasovi iz kuće radijskog operatora) objavljen 2016. godine. Njezin umjetnički rad obuhvaća slikarstvo, instalacije i video slikarstvo, a izlagala je na samostalnim i grupnim izložbama. Također je bila kustosica na nekoliko izložbi u muzejima u Reykjaviku. Helgadóttir trenutno piše svoj drugi roman. Živi u radi u Reykjaviku.