<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>2015 &#8211; Festival europske kratke priče</title>
	<atom:link href="https://europeanshortstory.org/kat/autori-ice/2015/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://europeanshortstory.org</link>
	<description>European short story</description>
	<lastBuildDate>Wed, 02 Jun 2021 13:57:08 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.1</generator>

<image>
	<url>https://europeanshortstory.org/wp-content/uploads/2025/05/cropped-Faviction_24-32x32.jpg</url>
	<title>2015 &#8211; Festival europske kratke priče</title>
	<link>https://europeanshortstory.org</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Zoran Ferić (Hrvatska)</title>
		<link>https://europeanshortstory.org/zoran-feric-3/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Stjepan Balent]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 21 May 2021 14:43:44 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[2014]]></category>
		<category><![CDATA[2015]]></category>
		<category><![CDATA[2016]]></category>
		<category><![CDATA[2019]]></category>
		<category><![CDATA[FEKP]]></category>
		<category><![CDATA[Zoran Ferić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://europeanshortstory.org/?p=718</guid>

					<description><![CDATA[Zoran Ferić rođen je 1961. godine u Zagrebu. Diplomirao je jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu i od 1994. godine radi kao profesor hrvatskog jezika u XVIII. gimnaziji. Priče objavljuje u časopisima i novinama od 1987. godine. Prvu knjigu priča, Mišolovka Walta Disneya, objavio je 1996. godine u Nakladi MD. Deset godina poslije dobio je za nju [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="Normal1" style="text-align: justify;"><strong>Zoran Ferić</strong> rođen je 1961. godine u Zagrebu. Diplomirao je jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu i od 1994. godine radi kao profesor hrvatskog jezika u XVIII. gimnaziji.<br />
Priče objavljuje u časopisima i novinama od 1987. godine. Prvu knjigu priča, <em>Mišolovka Walta Disneya</em>, objavio je 1996. godine u Nakladi MD. Deset godina poslije dobio je za nju Nagradu Dekada. Za drugu knjigu priča, <em>Anđeo u ofsajdu</em>, objavljenu 2000. dobio je Nagradu Ksaver Šandor Gjalski i Nagradu Jutarnjeg lista za proznu knjigu godine. Prvi roman <em>Smrt djevojčice sa žigicama</em> objavio je 2002. godine, a sljedeće godine izlazi mu zbirka kolumni pod naslovom <em>Otpusno pismo</em> koje je pisao za tjednik Nacional. Roman <em>Djeca Patrasa</em> objavio je 2005. u biblioteci Premijera Jutarnjeg lista. Šest godina poslije, 2011., izlazi mu roman <em>Kalendar Maja</em> za koji je dobio nagradu Vladimira Nazora, Jutarnjeg lista, Grada Zagreba i pulskog sajma knjiga (Kiklop). Druga knjiga izabranih kolumni <em>Apsurd je zarazna bolest</em> izašla je 2012. godine. Tri godine poslije javlja se novim romanom <em>Na osami blizu mora</em> za koji je dobio Nagradu Fran Galović. Nakon toga objavio je ilustriranu knjigu za djecu <em>San ljetne noći</em>, s ilustracijama Dominika Vukovića, i dobio Nagradu Grigor Vitez. Godine 2018. izabran je za predsjednika Hrvatskog društva pisaca.<br />
Knjige su mu prevedene na desetak jezika. Živi u Zagrebu i redovito održava radionice pisanja u Booksi i CeKaPe-u.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Sven Popović (Hrvatska)</title>
		<link>https://europeanshortstory.org/sven-popovic/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Stjepan Balent]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 19 May 2021 13:14:44 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[2015]]></category>
		<category><![CDATA[2021]]></category>
		<category><![CDATA[FEKP]]></category>
		<category><![CDATA[Sven Popović]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://europeanshortstory.org/?p=239</guid>

					<description><![CDATA[Sven Popović rođen je 1989. u Zagrebu, tadašnjoj Jugoslaviji. Diplomirao komparativnu književnost te Engleski jezik i književnost i amerikanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Piše glazbene i književne kritike za zato specijalizirane časopise i portale. Prozu je objavio u mnogim časopisima iz regije, zborniku Record Stories (Aquarius Records), antologiji mladih prozaika Bez vrata, bez kucanja (Sandrof) [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Sven Popović</strong> rođen je 1989. u Zagrebu, tadašnjoj Jugoslaviji. Diplomirao komparativnu književnost te Engleski jezik i književnost i amerikanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Piše glazbene i književne kritike za zato specijalizirane časopise i portale. Prozu je objavio u mnogim časopisima iz regije, zborniku <em>Record Stories</em> (Aquarius Records), antologiji mladih prozaika <em>Bez vrata, bez kucanja</em> (Sandrof) te raznim internetskim portalima. Književni prvijenac <em>Nebo u kaljuži</em> (Meandarmedia) objavljuje 2015. Roman, <em>Uvjerljivo drugi</em> (Fraktura) izlazi 2018. Jedan je od osnivača TKO ČITA?, programa namijenjenog mladim autorima. Također je jedan od urednika zbornika TKO ČITA? za sezone 2015./16 i 2016./17. Priče su mu uvrštene u <em>Best European Fiction 2017</em> (Dalkey Archive Press) i prevedene na engleski, njemački, poljski, katalonski i rumunjski.</p>
<p><strong>Bibliografija</strong></p>
<p>Prijevod eseja <em>Walking</em> <em>Henryja Davida Thoreaua</em> koji je izašao uz knjigu <em>Priručnik za hodače</em> (Naklada Ljevak, 2010.) <strong>Ede Popovića</strong><br />
Esej <em>Brastvo, jedinstvo i rokenrol</em> (<em>Einheit, Brüderlichkeit und Rock&#8217;n&#8217;Roll</em>) u časopisu Wespennest (159, Novembar 2010.)<br />
Priča <em>Robbie nije zaljubljen, Joeyju je sve pet, a ja blefiram već dvadeset godina</em> uvrštena u antologiju Record Stories (Aquarius Records, 2011.)<br />
Priča <em>Razglednice s kolodvora</em> u antologiji mladih hrvatskih prozaika <em>Bez vrata, bez kucanja</em> (Sandorf 2012.)<br />
Tri priče uvrštene u <em>Best European Fiction 2017</em> (Dalkey Archive Press, 2017.)<br />
Zbirka priča <em>Nebo u kaljuži</em> (Meandarmedia, 2015.)<br />
Roman <em>Uvjerljivo drugi</em> (Fraktura, 2018.)<br />
Prijevod zbirke <em>Nebo u kaljuži</em> Dalkey Archive Press objavljuje 2021.</p>
<p>___<br />
Fotografija: Saša Zinaja</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Korana Serdarević (Hrvatska)</title>
		<link>https://europeanshortstory.org/korana-serdarevic/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Stjepan Balent]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 19 May 2021 11:57:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[2015]]></category>
		<category><![CDATA[2021]]></category>
		<category><![CDATA[fekp20]]></category>
		<category><![CDATA[Korana Serdarević]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://europeanshortstory.org/?p=195</guid>

					<description><![CDATA[Korana Serdarević, spisateljica i gimnazijska profesorica, rođena je 1982. godine u Zadru. Za svoje kratke priče osvojila je niz nagrada (dva puta prvu nagradu Ranko Marinković, nagradu Zlatko Tomičić, regionalna nagradu Ulaznica), a prva zbirka kratkih priča Nema se što učiniti nagrađena je stimulacijom za najbolja književna ostvarenja godine od Ministarstva kulture RH. Pojedine kratke [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Korana Serdarević</strong>, spisateljica i gimnazijska profesorica, rođena je 1982. godine u Zadru.<br />
Za svoje kratke priče osvojila je niz nagrada (dva puta prvu nagradu Ranko Marinković, nagradu Zlatko Tomičić, regionalna nagradu Ulaznica), a prva zbirka kratkih priča <em>Nema se što učiniti</em> nagrađena je stimulacijom za najbolja književna ostvarenja godine od Ministarstva kulture RH. Pojedine kratke priče prevedene su joj na engleski, njemački, talijanski, slovenski, mađarski, rumunjski i ukrajinski jezik, a čitava je zbirka prevedena na makedonski jezik.<br />
U prosincu 2017. objavila je roman <em>Eksperiment Irene Tot</em>, koji se našao u finalu Tportalova izbora za roman godine. Krajem 2020. objavila je zbirku priča <em>Gušterov rep</em>.<br />
Sudjelovala je na mnogo hrvatskih i međunarodnih književnih festivala. Aktivna je kao moderatorica na književnim događanjima i članica žirija književnih natječaja. Autorica je gimnazijskih čitanki i sudionica projekata za poticanje čitanja kod mladih. Članica je Hrvatskog društva pisaca.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Zrinka Pavlić</title>
		<link>https://europeanshortstory.org/zrinka-pavlic/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Super User]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 01 Jan 2016 18:17:07 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[2015]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://europeanshortstory.org/?p=244</guid>

					<description><![CDATA[ZRINKA PAVLIĆ&#160;(HRVATSKA) rođena je 1971. u Zagrebu. Spisateljica, kolumnistica, TV kritičarka i prevoditeljica,&#160;objavila je knjige&#160;Svijet i praktična žena&#160;(2006),&#160;Pet priča i krafne&#160;(2011) i&#160;Ima&#353; vatre?&#160;(2013). ZRINKA PAVLIĆ&#160;(HRVATSKA) rođena je 1971. u Zagrebu. Spisateljica, kolumnistica, TV kritičarka i prevoditeljica,&#160;objavila je knjige&#160;Svijet i praktična žena&#160;(2006),&#160;Pet priča i krafne&#160;(2011) i&#160;Ima&#353; vatre?&#160;(2013).]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong><span style="color: #89c258;">ZRINKA PAVLIĆ&nbsp;</span></strong>(HRVATSKA) rođena je 1971. u Zagrebu. Spisateljica, kolumnistica, TV kritičarka i prevoditeljica,&nbsp;objavila je knjige&nbsp;<em>Svijet i praktična žena</em>&nbsp;(2006),&nbsp;<em>Pet priča i krafne</em>&nbsp;(2011) i&nbsp;<em>Ima&scaron; vatre?&nbsp;</em>(2013).</p>
<p>  <span id="more-244"></span>  </p>
<p><strong><span style="color: #89c258;">ZRINKA PAVLIĆ&nbsp;</span></strong>(HRVATSKA) rođena je 1971. u Zagrebu. Spisateljica, kolumnistica, TV kritičarka i prevoditeljica,&nbsp;objavila je knjige&nbsp;<em>Svijet i praktična žena</em>&nbsp;(2006),&nbsp;<em>Pet priča i krafne</em>&nbsp;(2011) i&nbsp;<em>Ima&scaron; vatre?&nbsp;</em>(2013).</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Zoran Ferić</title>
		<link>https://europeanshortstory.org/zoran-feric-2/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Super User]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 01 Jan 2016 18:16:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[2015]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://europeanshortstory.org/?p=241</guid>

					<description><![CDATA[ZORAN FERIĆ (HRVATSKA) rođen je 1961. u Zagrebu. Jedan je od najčitanijih suvremenih hrvatskih prozaika. Za svoj je rad primio brojna priznanja, među kojima nagradu Ksaver &#352;andor Gjalski 2000. i nagradu Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo 2001. i 2012. godine. Djela su mu prevedena na engleski, njemački, poljski, slovenski i mađarski. Autor je knjigā [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="color: #89c258;"><strong>ZORAN FERIĆ</strong></span> (HRVATSKA) rođen je 1961. u Zagrebu. Jedan je od najčitanijih suvremenih hrvatskih prozaika. Za svoj je rad primio brojna priznanja, među kojima nagradu Ksaver &Scaron;andor Gjalski 2000. i nagradu Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo 2001. i 2012. godine. Djela su mu prevedena na engleski, njemački, poljski, slovenski i mađarski. Autor je knjigā<em> Mi&scaron;olovka Walta Disneya, Quattro stagioni, Anđeo u ofsajdu, Smrt Djevojčice sa Žigicama, Otpusno pismo, Djeca Patrasa i Kalendar Maja</em>. Izdavačka kuća Profil objavila je 2007. njegova sabrana djela pod naslovom <em>Simetrije čuda.</em> Zoran Ferić živi u Zagrebu, gdje predaje hrvatski jezik i književnost u gimnaziji.</p>
<p>  <span id="more-241"></span>  </p>
<p><span style="color: #89c258;"><strong>ZORAN FERIĆ</strong></span> (HRVATSKA) rođen je 1961. u Zagrebu. Jedan je od najčitanijih suvremenih hrvatskih prozaika. Za svoj je rad primio brojna priznanja, među kojima nagradu Ksaver &Scaron;andor Gjalski 2000. i nagradu Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo 2001. i 2012. godine. Djela su mu prevedena na engleski, njemački, poljski, slovenski i mađarski. Autor je knjigā<em> Mi&scaron;olovka Walta Disneya, Quattro stagioni, Anđeo u ofsajdu, Smrt Djevojčice sa Žigicama, Otpusno pismo, Djeca Patrasa i Kalendar Maja</em>. Izdavačka kuća Profil objavila je 2007. njegova sabrana djela pod naslovom <em>Simetrije čuda.</em> Zoran Ferić živi u Zagrebu, gdje predaje hrvatski jezik i književnost u gimnaziji.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Sara Baume</title>
		<link>https://europeanshortstory.org/sara-baume/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Super User]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 01 Jan 2016 18:14:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[2015]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://europeanshortstory.org/?p=235</guid>

					<description><![CDATA[SARA BAUME (IRSKA) studirala je likovne umjetnosti i kreativno pisanje. Kratka joj je proza uvr&#353;tena u antologije i književne časopise kao &#353;to su The Stinging Fly i The Dublin Review. Dobitnica je nagrade za kratku priču Davy Byrne 2014. godine te nagrade Hennessy za najbolju novu irsku autoricu 2015. godine. Njezin prvijenac, roman Spill Simmer [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="color: #89c258;"><strong>SARA BAUME</strong></span> (IRSKA) studirala je likovne umjetnosti i kreativno pisanje. Kratka joj je proza uvr&scaron;tena u antologije i književne časopise kao &scaron;to su The Stinging Fly i The Dublin Review. Dobitnica je nagrade za kratku priču Davy Byrne 2014. godine te nagrade Hennessy za najbolju novu irsku autoricu 2015. godine. Njezin prvijenac, roman <em>Spill Simmer Falter Wither,</em> objavljen je u veljači 2015. Živi u ruralnom dijelu Irske sa svojim dvama psima.</p>
<p>  <span id="more-235"></span>  </p>
<p><span style="color: #89c258;"><strong>SARA BAUME</strong></span> (IRSKA) studirala je likovne umjetnosti i kreativno pisanje. Kratka joj je proza uvr&scaron;tena u antologije i književne časopise kao &scaron;to su The Stinging Fly i The Dublin Review. Dobitnica je nagrade za kratku priču Davy Byrne 2014. godine te nagrade Hennessy za najbolju novu irsku autoricu 2015. godine. Njezin prvijenac, roman <em>Spill Simmer Falter Wither,</em> objavljen je u veljači 2015. Živi u ruralnom dijelu Irske sa svojim dvama psima.</p>
<p>Intervju sa Sarom Baume povodom dolaska na 14. FEKP pročitajte u rubrici <a href="index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=148:sara-baume-intervju&amp;catid=34:intervjui&amp;Itemid=135"><strong>Čitaonica</strong>!</a></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Santiago Roncagliolo</title>
		<link>https://europeanshortstory.org/santiago-roncagliolo/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Super User]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 01 Jan 2016 18:13:37 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[2015]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://europeanshortstory.org/?p=233</guid>

					<description><![CDATA[SANTIAGO RONCAGLIOLO (PERU/&#352;PANJOLSKA) peruanski je književnik, scenarist, prevoditelj i novinar. Zbog političkog egzila na koji je bila prisiljena njegova obitelj, djetinjstvo je proveo u Meksiku. Na književnoj sceni debitira 1999. godine s kazali&#353;nom dramom Tus amigos nunca te har&#237;an da&#241;o, koja je uvr&#353;tena u antologiju Dramaturgia Peruana. Objavljuje i dječje knjige, kratke priče, eseje, književne [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="color: #89c258;"><strong>SANTIAGO RONCAGLIOLO </strong></span>(PERU/&Scaron;PANJOLSKA) peruanski je književnik, scenarist, prevoditelj i novinar. Zbog političkog egzila na koji je bila prisiljena njegova obitelj, djetinjstvo je proveo u Meksiku. 	Na književnoj sceni debitira 1999. godine s kazali&scaron;nom dramom <em>Tus amigos nunca te har&iacute;an da&ntilde;o</em>, koja je uvr&scaron;tena u antologiju Dramaturgia Peruana. Objavljuje i dječje knjige, kratke priče, eseje, književne biografije 	i romane. Dobitnik je nekoliko književnih nagrada, među kojima su Premio Nuevo Talento (2003) za zbirku priča <em>Crecer es un oficio triste</em>, White Raven Award (2007) za dječju knjigu <em>Mat&iacute;as y los imposibles</em> i dvije nagrade za roman 	<em>Abril rojo </em>(2006; Crveni travanj, Edicija Božičević, 2012): Premio Alfaguara (2006) i Independent Foreign Fiction Prize (2011). Santiago Roncagliolo živi i radi u Barceloni, a osim književno&scaron;ću bavi se pisanjem političkih komentara za 	nekoliko južnoameričkih dnevnih novina i za &scaron;panjolski dnevni list El Pa&iacute;s. Njegova su djela prevedena na vi&scaron;e od petnaest jezika. Časopis Granta proglasio ga je jednim od najboljih mladih romanopisaca koji pi&scaron;u na &scaron;panjolskom 	jeziku.</p>
<p>  <span id="more-233"></span>  </p>
<p><span style="color: #89c258;"><strong>SANTIAGO RONCAGLIOLO </strong></span>(PERU/&Scaron;PANJOLSKA) peruanski je književnik, scenarist, prevoditelj i novinar. Zbog političkog egzila na koji je bila prisiljena njegova obitelj, djetinjstvo je proveo u Meksiku. 	Na književnoj sceni debitira 1999. godine s kazali&scaron;nom dramom <em>Tus amigos nunca te har&iacute;an da&ntilde;o</em>, koja je uvr&scaron;tena u antologiju Dramaturgia Peruana. Objavljuje i dječje knjige, kratke priče, eseje, književne biografije 	i romane. Dobitnik je nekoliko književnih nagrada, među kojima su Premio Nuevo Talento (2003) za zbirku priča <em>Crecer es un oficio triste</em>, White Raven Award (2007) za dječju knjigu <em>Mat&iacute;as y los imposibles</em> i dvije nagrade za roman 	<em>Abril rojo </em>(2006; Crveni travanj, Edicija Božičević, 2012): Premio Alfaguara (2006) i Independent Foreign Fiction Prize (2011). Santiago Roncagliolo živi i radi u Barceloni, a osim književno&scaron;ću bavi se pisanjem političkih komentara za 	nekoliko južnoameričkih dnevnih novina i za &scaron;panjolski dnevni list El Pa&iacute;s. Njegova su djela prevedena na vi&scaron;e od petnaest jezika. Časopis Granta proglasio ga je jednim od najboljih mladih romanopisaca koji pi&scaron;u na &scaron;panjolskom 	jeziku.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Xaver Bayer</title>
		<link>https://europeanshortstory.org/xaver-bayer/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Super User]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 01 Jan 2016 18:13:15 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[2015]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://europeanshortstory.org/?p=231</guid>

					<description><![CDATA[XAVER BAYER (AUSTRIJA) austrijski je pisac, dramatičar i pjesnik rođen 1977. u Beču. Dosad je objavio četiri romana Heute k&#246;nnte ein gl&#252;cklicher Tag sein (2001), Die Alaskastra&#223;e (2003), Weiter (2006) i Wenn die Kinder Steine ins Wasser werfen (2011); dramu Als ich heute aufwachte, aufstand und mich wusch, da schien mir pl&#246;tzlich, mir sei alles [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong><span style="color: #89c258;">XAVER BAYER</span></strong> (AUSTRIJA) austrijski je pisac, dramatičar i pjesnik rođen 1977. u Beču. Dosad je objavio četiri romana<em> Heute k&ouml;nnte ein gl&uuml;cklicher Tag sein </em>(2001),<em> Die Alaskastra&szlig;e </em>(2003), 	<em>Weiter</em> (2006) i <em>Wenn die Kinder Steine ins Wasser werfen</em> (2011); dramu<em> Als ich heute aufwachte, aufstand und mich wusch, da schien mir pl&ouml;tzlich, mir sei alles klar auf dieser Welt und ich w&uuml;sste, wie man leben soll </em>(2004); 	nekoliko knjiga kratke proze<em> Das Buch vom Regen und Schnee</em> (2007), <em>Die durchsichtigen H&auml;nde </em>(2008) i <em>Geheimnisvolles Knistern aus dem Zauberreich</em> (2014) te knjigu poezije i proze<em> Aus dem Nebenzimmer</em> (2014). Dobitnik 	je književnih stipendija, nagrada i priznanja uključujući nagradu Hermann-Lenz za 2008. godinu te potpore književnom stvarala&scaron;tvu Republike Austrije za 2011. godinu. Xaver Bayer doktorirao je filozofiju na Sveučili&scaron;tu u Beču.</p>
<p>  <span id="more-231"></span>  </p>
<p><strong><span style="color: #89c258;">XAVER BAYER</span></strong> (AUSTRIJA) austrijski je pisac, dramatičar i pjesnik rođen 1977. u Beču. Dosad je objavio četiri romana<em> Heute k&ouml;nnte ein gl&uuml;cklicher Tag sein </em>(2001),<em> Die Alaskastra&szlig;e </em>(2003), 	<em>Weiter</em> (2006) i <em>Wenn die Kinder Steine ins Wasser werfen</em> (2011); dramu<em> Als ich heute aufwachte, aufstand und mich wusch, da schien mir pl&ouml;tzlich, mir sei alles klar auf dieser Welt und ich w&uuml;sste, wie man leben soll </em>(2004); 	nekoliko knjiga kratke proze<em> Das Buch vom Regen und Schnee</em> (2007), <em>Die durchsichtigen H&auml;nde </em>(2008) i <em>Geheimnisvolles Knistern aus dem Zauberreich</em> (2014) te knjigu poezije i proze<em> Aus dem Nebenzimmer</em> (2014). Dobitnik 	je književnih stipendija, nagrada i priznanja uključujući nagradu Hermann-Lenz za 2008. godinu te potpore književnom stvarala&scaron;tvu Republike Austrije za 2011. godinu. Xaver Bayer doktorirao je filozofiju na Sveučili&scaron;tu u Beču.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Venko Andonovski</title>
		<link>https://europeanshortstory.org/venko-andonovski/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Super User]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 01 Jan 2016 18:12:28 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[2015]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://europeanshortstory.org/?p=228</guid>

					<description><![CDATA[VENKO ANDONOVSKI (MAKEDONIJA), romanopisac, dramatičar i teoretičar književnosti, jedan je od najčitanijih makedonskih pisaca, redoviti profesor makedonske i hrvatske književnosti, naratologije i kulturologije na Filolo&#353;kom fakultetu u Skopju. Njegov roman Pupak svijeta osvojio je nagradu Balkanika za najbolju knjigu na Balkanu i nagradu Jugra u Rusiji. Prodan je u vi&#353;e od 10 000 primjeraka u [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="color: #89c258;"><strong>VENKO ANDONOVSKI</strong></span> (MAKEDONIJA), romanopisac, dramatičar i teoretičar književnosti, jedan je od najčitanijih makedonskih pisaca, redoviti profesor makedonske i hrvatske književnosti, naratologije i kulturologije 	na Filolo&scaron;kom fakultetu u Skopju. Njegov roman Pupak svijeta osvojio je nagradu Balkanika za najbolju knjigu na Balkanu i nagradu Jugra u Rusiji. Prodan je u vi&scaron;e od 10 000 primjeraka u Makedoniji, gdje su njegove drame dugogodi&scaron;nji 	hitovi. Važnija djela Venka Andonovskog uključuju zbirku kratkih priča <em>Freski i groteski</em>, <em>Azbuka za neposlu&scaron;nite</em>, <em>Papokot na svetot</em> (<em>Pupak svijeta</em>, Algoritam, 2011), <em>Ve&scaron;tica, Ќerkata na matematičarot; drame Bunt vo domot za starci, Slovenskiot kovčeg, Kandid vo zemjata na čudata, Olovo na pernica, Genetika na kučinjata </em>(Gospoda 	Glembaevski); studije <em>Mato&scaron;eva zvona</em> (sedma knjiga biblioteke Inozemni kroatisti, Matica hrvatska), <em>Struktura na makedonskiot realističen roman, Voskresenie na čitanjeto, Živa semiotika, Obdukcija na teorijata: naratologija</em>. 	Dobitnik je svih makedonskih nagrada za prozu i dramu. Djela su mu prevedena na jedanaest jezika.</p>
<p>  <span id="more-228"></span>  </p>
<p><span style="color: #89c258;"><strong>VENKO ANDONOVSKI</strong></span> (MAKEDONIJA), romanopisac, dramatičar i teoretičar književnosti, jedan je od najčitanijih makedonskih pisaca, redoviti profesor makedonske i hrvatske književnosti, naratologije i kulturologije 	na Filolo&scaron;kom fakultetu u Skopju. Njegov roman Pupak svijeta osvojio je nagradu Balkanika za najbolju knjigu na Balkanu i nagradu Jugra u Rusiji. Prodan je u vi&scaron;e od 10 000 primjeraka u Makedoniji, gdje su njegove drame dugogodi&scaron;nji 	hitovi. Važnija djela Venka Andonovskog uključuju zbirku kratkih priča <em>Freski i groteski</em>, <em>Azbuka za neposlu&scaron;nite</em>, <em>Papokot na svetot</em> (<em>Pupak svijeta</em>, Algoritam, 2011), <em>Ve&scaron;tica, Ќerkata na matematičarot; drame Bunt vo domot za starci, Slovenskiot kovčeg, Kandid vo zemjata na čudata, Olovo na pernica, Genetika na kučinjata </em>(Gospoda 	Glembaevski); studije <em>Mato&scaron;eva zvona</em> (sedma knjiga biblioteke Inozemni kroatisti, Matica hrvatska), <em>Struktura na makedonskiot realističen roman, Voskresenie na čitanjeto, Živa semiotika, Obdukcija na teorijata: naratologija</em>. 	Dobitnik je svih makedonskih nagrada za prozu i dramu. Djela su mu prevedena na jedanaest jezika.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Valeria Luiselli</title>
		<link>https://europeanshortstory.org/valeria-luiselli/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Super User]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 01 Jan 2016 18:12:07 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[2015]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://europeanshortstory.org/?p=226</guid>

					<description><![CDATA[VALERIA LUISELLI (MEKSIKO) spisateljica je rođena u Meksiku, a odrasla u Južnoj Africi. Objavila je knjigu esejā pod naslovom Sidewalks te međunarodno priznate romane Faces in the Crowd i The Story of My Teeth, koji su prevedeni na vi&#353;e jezika. Njezini su tekstovi objavljeni u književnim časopisima i novinama među kojima su The New York [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="color: #89c258;"><strong>VALERIA LUISELLI</strong></span> (MEKSIKO) spisateljica je rođena u Meksiku, a odrasla u Južnoj Africi. Objavila je knjigu esejā pod naslovom <em>Sidewalks</em> te međunarodno priznate romane<em> Faces in the Crowd</em>	i<em> The Story of My Teeth</em>, koji su prevedeni na vi&scaron;e jezika. Njezini su tekstovi objavljeni u književnim časopisima i novinama među kojima su The New York Times, The New Yorker, Granta i McSweeney&rsquo;s. Dobitnica je nagrade 5 under 35 	koju dodjeljuje američka zaklada National Book Foundation, a njezin je roman Faces in the Crowd dobitnik nagrade za najbolji prvijenac L.A. Timesa za 2015. godinu.&nbsp;</p>
<p>  <span id="more-226"></span>  </p>
<p><span style="color: #89c258;"><strong>VALERIA LUISELLI</strong></span> (MEKSIKO) spisateljica je rođena u Meksiku, a odrasla u Južnoj Africi. Objavila je knjigu esejā pod naslovom <em>Sidewalks</em> te međunarodno priznate romane<em> Faces in the Crowd</em>	i<em> The Story of My Teeth</em>, koji su prevedeni na vi&scaron;e jezika. Njezini su tekstovi objavljeni u književnim časopisima i novinama među kojima su The New York Times, The New Yorker, Granta i McSweeney&rsquo;s. Dobitnica je nagrade 5 under 35 	koju dodjeljuje američka zaklada National Book Foundation, a njezin je roman Faces in the Crowd dobitnik nagrade za najbolji prvijenac L.A. Timesa za 2015. godinu.&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
