Ovogodišnje 24. izdanje FEKP-a održano je od 8. do 12. lipnja 2025. u Zagrebu i Zadru, a krovna tema bila je „Tradicija. I ja.“ – kako nas ona oblikuje, ograničava i nadahnjuje. Publika je ispunila dvorane i barove, knjižare i kazališta, ponovno potvrđujući da interes za književnost ne jenjava – osobito kad je ispričana kratko, moćno i iskreno.

Festival je svečano otvorio proslavljeni francuski autor Régis Jauffret, a tijekom narednih dana publici su se predstavili i Alena Schröder (Njemačka), Sofija Andruhovič (Ukrajina), Cecilia Knapp (Ujedinjeno Kraljevstvo), Eliza Clark (Ujedinjeno Kraljevstvo), Pol Guasch (Katalonija) i Bartholomew Ryan (Irska).

S njima su rame uz rame nastupili i brojni domaći autori i autorice: Ivana Bodrožić, Zoran Ferić, Boris Jokić, Sandra Vlašić, Senko Karuza, Mak Maslać, Lucija Tunković, Mladen Blažević, Frane Herenda, Goran Glamuzina, Iva Bezinović-Haydon, Tamara Bilankov, Marin Ivančić i Stanislav Habjan.

U Zagrebu su se programi odvijali u Vintage Industrial Baru, Knjižari Fraktura, BUNT music & art baru i na Filozofskom fakultetu, a glazbeni vrhunac festivala u Zagrebu bio je nastup Denisa Kataneca.

Dva čarobna dana pod zadarskim nebom

Festival se sada već tradicionalno, treću godinu zaredom, na dva dana preselio u Zadar, gdje su se zadarskoj publici predstavili domaći i strani književni gosti kroz čitanja, razgovore i književne večeri u Kazalištu lutaka Zadar.

Tijekom pet festivalskih dana, program je obuhvatio književne večeri, tematske razgovore, gastro-druženja, glazbene nastupe i dragocjene trenutke dijaloga među publikom i autorima.

Otvorene su teme o granicama i identitetima, povijesti i politici, tišini, jeziku i otporu. Pisci su čitali, razgovarali, kuhali, smijali se i ponekad tiho šutjeli – sve ono što kratka priča u svojoj punini i jest.

Hvala svima koji su stvarali FEKP 2025

Festival europske kratke priče 2025. održan je u organizaciji Hrvatskog društva pisaca, uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Grada Zadra, Goethe-Instituta, Instituta Ramon Llull, Turističke zajednice grada Zadra, Društva hrvatskih književnih prevodilaca i brojnih partnerskih institucija.

Neizmjerno hvala i svim sponzorima i partnerima, te organizacijskom timu i volonterima – bez vas FEKP ne bi bio moguć.

A najveća zahvala ide našoj divnoj, znatiželjnoj i odanoj publici, koja svake godine iznova potvrđuje zašto sve ovo radimo. Vi ste srce FEKP-a.
Vidimo se dogodine!

Sa zadovoljstvom već gledamo prema sljedećem, 25. jubilarnom Festivalu europske kratke priče, koji ćemo zajedno učiniti još bogatijim, glasnijim, šarenijim – i jednako posvećenim pričama koje nas povezuju.

Do tada – čitajte, pišite, dijelite.
Vaš FEKP tim

Nakon razgovora, uslijedila su književna čitanja na kojima su svoja djela predstavili Régis Jauffret (Francuska), Alena Schröder(Njemačka), te domaći autori Lucija Tunković i Mak Maslać. Svaki od njih donio je vlastiti jezični ritam, atmosferu i pogled na temu ovogodišnjeg izdanja festivala – “Tradicija. I ja.”.

Festival se nastavlja večeras, 11. lipnja u 19 sati, ponovno u dvorištu Kazališta lutaka. Autorica Ivana Bodrožić razgovarat će sa zadarskim piscem Želimirom Perišem o svojoj recentnoj zbirci priča Fikcija, koja tematizira identitet, svakodnevicu i složenost ženskog iskustva u suvremenom društvu.

Nakon razgovora, publiku očekuje još jedno književno čitanje – svoje će kratke priče izvesti Sofija Andruhovič (Ukrajina), Mladen Blažević, Frane Herenda (Hrvatska) i Cecilia Knapp (Ujedinjeno Kraljevstvo).

Nakon dvije večeri ispunjene snažnim književnim glasovima, promišljanjima o tradiciji i suvremenosti, te susretima autora i publike, Festival europske kratke priče vraća se u Zagreb, gdje će u četvrtak, 13. lipnja, svečano zatvoriti svoje 24. izdanje. Time će završiti još jedno festivalsko poglavlje koje već više od dva desetljeća s jednakom strašću i otvorenošću njeguje umjetnost pripovijedanja – pod nebom, s ljudima i za ljude.

 Ulaz na sva festivalska događanja je slobodan.

FEKP organizira Hrvatsko društvo pisaca, a ostvaren je u suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH, Gradom Zagrebom, Gradom Zadrom, Goethe-Institutom, Instutitom Ramon Llull, Turističkom zajednicom grada Zadra, Društvom hrvatskih književnih prevodilaca te svim sjajnim prostorima kulture u kojima se FEKP odvija – Vintage Industrial Bar, Knjižara Fraktura, Filozofski fakultet u Zagrebu, BUNT art & music bar, Sveučilište u Zadru i Kazalište lutaka Zadar.

Francuski pisac Régis Jauffret, poznat po svojim mračnim i provokativnim djelima koja istražuju granice fikcije i stvarnosti, dolazi u Zagreb kao gost Festivala europske kratke priče. Dobitnik prestižne nagrade Prix Femina i autor zapaženih romana poput “Asiles de fous” i “Microfictions”, Jauffret će s publikom podijeliti svoja razmišljanja o književnosti, tradiciji i suvremenosti. Njegov dolazak pruža jedinstvenu priliku za susret s autorom čiji stil karakteriziraju lucidnost, nemilosrdnost i ravnodušnost prema utjesi.

Stižete u Zagreb na Festival kratke priče, a tema festivala je “Tradicija. I ja.” Kako tradicija i suvremenost koegzistiraju u vašem pisanju?

Tradicija je šapat prošlosti koji odjekuje u svakoj rečenici, dok nas suvremenost okružuje poput pozadinske buke. Ne pokušavam ih pomiriti – puštam ih da se sudare i promatram što preživi na stranici.

Moderna vremena sklona su odbacivanju tradicijskih vrijednosti, često ih se doživljava kao uteg koji usporava napredak. Koliko se osobno držite nekih tradicija u drugim aspektima života?

Pridržavam se osamljenih tradicija: šutnje, sumnjičavosti prema novome i navika koje ne traže kolektivno slavlje. Izbjegavam sve što miriše na ritual ili zahtijeva osmijeh po zapovijedi.

U svojim djelima često komentirate suvremeno francusko društvo. Koje su glavne brige današnje Francuske?

Francuska se više boji vlastitog nestanka nego vanjskih prijetnji. Govorimo o globalnim problemima, ali opsjednuti smo vlastitim odrazom. Strahujemo od beznačajnosti prerušene u nostalgiju.

Kako književnost može poslužiti kao alat za društvenu kritiku?

Književnost ne teži mijenjati društvo, nego razotkriva njegove proturječnosti. Fikcija iz stvarnosti izvlači istinu kao što rana izvlači krv – iskrivljuje činjenice, ali otkriva ono što one skrivaju.

Što vas privlači kratkoj priči kao formi?
Njezina brutalnost. Zadaš udarac i nestaneš. Ne dodvoravaš se čitatelju – uzdrmavaš ga. Kratka priča je i preciznost i okrutnost u sažetom obliku.

Vaš roman “Le dernier bain de Gustave Flaubert” istražuje posljednje trenutke Flaubertova života. Kako vas je Flaubert inspirirao kao pisca?

Najviše me oblikovala njegova korespondencija, koju sam počeo čitati s osamnaest godina. Prvi svezak obuhvaća njegovo djetinjstvo, mladost i razdoblje u kojem je pisao “Gospođu Bovary”. Njegova pisma Louise Colet posebno su fascinantna jer u njima iznosi vlastitu teoriju književnosti. Ponekad je ispravljao njezine tekstove, dajući joj savjete koji su postali načela što ih je primjenjivao i u vlastitom radu. Flaubertov utjecaj na moje poimanje stila i rečenice možda je i pretjeran. Njegova vizija književnosti gotovo je opresivna – od rečenice je napravio nešto toliko zahtjevno i ozbiljno da sloboda pisca ponekad može djelovati zgaženo pod težinom tih pravila. Čovjek se ih naposljetku mora osloboditi. Vjerujem da napretkom svog rada stječem sve više slobode. Za mene je književnost potraga za apsolutnom slobodom. A roman, prije svega, to omogućuje.

Zašto vas privlače mračnije teme?

Zato što ljudi u mraku prestaju glumiti. Tamo stanuju sram, želja i istina. Ne pišem o čudovištima – pišem o ljudima bez maski.

Kako pristupate pisanju fikcije temeljene na stvarnim zločinima?

Ne zanima me sam zločin, nego njegov odjek u društvu – ono što otkriva o svijetu u trenutku kada se dogodi. Svaki put kad sam pisao takvu knjigu, a bilo ih je tri, pristupao sam joj uranjajući i istražujući. Prva je bila “Sévère”, druga “Claustria”, treća “La balade de Rikers Island”. Za svaku sam otišao na mjesto događaja, istraživao i pokušao stupiti u kontakt s ljudima povezanim s tim slučajem, ne samo s glavnim akterima nego i onima oko njih. Upravo se tu otkrivaju najvažniji detalji – istina u negativnom prostoru, da tako kažem. Uvijek sam pokušavao doći što bliže istini. U slučaju “Claustrije”, primjerice, otkrio sam da su mnogi ljudi u tom kraju znali za užase koji su se događali u kući u kojoj je otac zlostavljao vlastitu kćer. Za “La balade de Rikers Island” putovao sam u rodno selo Nafissatou Diallo – žene koja je optužila Dominiquea Strauss-Kahna za napad u New Yorku. To mi je putovanje pomoglo da bolje razumijem žrtvu i jasnije je doživim. lako su to djela fikcije, vjerujem da sam u svakome uspio dosegnuti neki oblik istine.

Koju ulogu ima humor u vašem radu?

On je skalpel. Ne umiruje – razotkriva. Humor je način da se odupremo užasu, a da ne postanemo njegovi sudionici.

Kako biste opisali svoj književni glas?

Lucidan, neumoljiv i ravnodušan prema utjesi. Pišem kao netko tko u prostoriju ulazi s baterijskom svjetiljkom, a ne s buketom.

Izovr: Večernji list
Autor: Robert Bubalo
Naslovna fotografija: Davor Puklavec / PIXSELL
Fotografije: Marko Uzelac

nakon svečanog otvorenja i dva iznimno sadržajna dana u Zagrebu, gdje je Festival otvorio slavni francuski autor Régis Jauffret razgovorom o svom novom romanu U Klarinu trbuhu (u izdanju Hena Coma i u prijevodu Maje Ručević) 24. Festival europske kratke priče seli se na jug – u predivni Zadar. Ondje će se 10. i 11. lipnja, u dvorištu Kazališta lutaka, nastaviti slavlje kratke forme, susreti s autorima i promišljanja o ovogodišnjoj festivalskoj temi: “Tradicija. I ja.”

U dvije večeri, zadarska će publika imati priliku družiti se s nekima od najzanimljivijih glasova suvremene europske književnosti – kroz razgovore, književna čitanja i razmjenu ideja.

Zadarski dio festivala otvara se u utorak, 10. lipnja u 19 sati, kada će britanska spisateljica Eliza Clark, čiji su romani Pokora i Komad malogobjavljeni u izdanju OceanMora, razgovarati s novinarkom Anjom Cerar. Elizu Clark kritika hvali zbog njezina svježeg, provokativnog i nepredvidivog književnog glasa, a razgovor će biti uvod u književno čitanje na kojem sudjeluju: Régis Jauffret (Francuska), Alena Schröder (Njemačka), Lucija Tunković (Hrvatska) i Mak Maslać (Hrvatska).

Dan poslije, u srijedu, 11. lipnja u 19 sati, festivalsku pozornicu preuzima hrvatska autorica Ivana Bodrožić, s kojom će o njezinoj novoj zbirci priča Fikcija razgovarati pisac Želimir Periš. Fikcija je snažna zbirka o ženskim identitetima, slobodi, svakodnevici i društvenim pritiscima, a nakon razgovora slijedi drugo književno čitanje festivala u Zadru – ovaj put nastupaju: Sofija Andruhovič (Ukrajina), Mladen Blažević (Hrvatska), Frane Herenda (Hrvatska) i Cecilia Knapp (Ujedinjeno Kraljevstvo).

Dvorište Kazališta lutaka Zadar tih će dana postati književna pozornica otvorena svim znatiželjnicima – prostor susreta jezika, generacija i književnih vizija, upravo onako kako to Festival europske kratke priče već godinama uspješno radi: otvoreno, hrabro i s mnogo srca.

Ulaz na sva događanja u Zadru je slobodan. Vidimo se večeras u Zadru!

Najavu programa Festivala kratke priče pronađite ovdje.

Za sve dodatne informacije i izjave za medije, slobodno nas kontaktirajte.

Lidija Krvarić
Marketing  & PR
Mob.: 091 3110 440
E-mail: lidija.krvaric@magmedia.hr
FEKP: Festival europske kratke priče

Izvještaj s press-konferencije, 3. lipnja 2025.

U popularnom Grif Baru Zagreb predstavljeni su gosti i programi 24. Festivala europske kratke priče. Tema ovogodišnjeg izdanja Festivala jest Tradicija. I ja., a kroz tu krovnu temu i u razgovorima s piscima bavit ćemo se odnosom tradicije i suvremenosti, istražit ćemo koliko nas je tradicija oblikovala i odredila, koliko nas ograničava, a u kojoj nam mjeri pruža neke nove mogućnosti.

Moderna vremena sklona su odbacivanju tradicijskih vrijednosti, često ih se doživljava kao uteg koji usporava progres, no ne može se zanijekati činjenica da smo svi mi proizvod nekakve prošlosti, nekakvih predaka, njihovih običaja, ideja, načina komunikacije s okolinom i samima sobom. Što ćemo od tih starih, možda i drevnih obrazaca zadržati, što ćemo odbaciti, što ćemo nadograditi, a što posve promijeniti i je li uopće moguće prepoznati sve načine na koje smo mi sami rezultat nekih davnih vremena i zaboravljenih vrijednosti – to su teme koje nas okupiraju na 24. izdanju festivala.

Tradicija. I ja.

Festival u nedjelju 8. lipnja u Vintage Industrial Baru otvara proslavljeni francuski pisac Régis Jauffret. Njegov novi roman U Klarinu trbuhu u nas je objavljen u izdanju Hena Coma i u prijevodu Maje Ručević. Taj sjajan roman beskompromisna je studija intimnosti, ranjivosti i vjerske opsesije, a kroz priču o ženi koja devet mjeseci nosi dijete koje će postati najpoznatiji i najveći zločinac svih vremena – Jauffret progovara i o – svima nama. O povijesti, sadašnjosti, o nemoći i strepnji, ali i o majčinskoj ljubavi koja sve nadvladava s Regisom Jauffretom razgovarat će programski direktor festivala Andrija Škare.

Dan poslije, u ponedjeljak 9. lipnja u Knjižari Fraktura moći ćemo čuti i vidjeti dvije sjajne spisateljice. Prvo u 17 sati Dariya Pavlešen, prevoditeljica i profesorica ukrajinskog jezika, razgovara s ukrajinskom spisateljicom Sofijom Andruhovič, čije je romane Amadoca i Felix Austria u Hrvatskoj objavio nakladnik Edicije Božičević, a uz samu Pavlešen prevodili su ih Ana Dugandžić i Domagoj Kliček. Riječ je o sjajnoj, potentnoj prozi jedne od najvažnijih suvremenih ukrajinskih spisateljica, romanima koji prate mutne linije identiteta, ljubavi i kolektivne amnezije.

U 18 sati će Anja Cerar razgovarati s Alenom Schröder, izvanrednom njemačkom spisateljicom čiji je roman Djevojka u plavoj haljini, na prozoru, u sumrak kod nas objavila nakladnička kuća Petrine knjige (prijevod Branka Grubić). Ovaj originalan, zabavan i pametan roman tjera nas na razmišljanje o tome kako prošlost i sadašnjost oblikuju naše identitete.

U 19:15 sati selimo se u Vintage Industrial Bar gdje će se Sven Popović razgovarati s mladom katalonskom književnom zvijezdom Polom Guaschem čiji je roman Napalm u srcu kod nas objavila nakladnička kuća Edicije Božičević (prijevod Nikola Vuletić). Ovaj nagrađivani debitantski roman preveden je na deset jezika, a već su prodana prava za kazališnu i filmsku adaptaciju – to je sirov, emotivno nabijen narativ koji istražuje ljubav, opstanak i moralne dileme koje se javljaju kada sve što poznajemo počne propadati.

Ponedjeljak zatvaraju književna čitanja, format po kojem je Festival europske kratke priče najprepoznatljivijii, a u kojem pisci nakon kratkog razgovora pred uvijek zainteresiranom publikom čitaju svoje radove. U Vintage Industrial Baru nastupit će tako u 20:15 sati Cecilia Knapp, mlada britanska spisateljica i pjesnikinja, ali i domaće književne snage Sandra Vlašić, Zoran Ferić i Boris Jokić.

U utorak 10. lipnja u BUNT music & art baru u 20 sati Sven Popović u okviru programa Da, ziher je FEKP u Buntu predstavlja mlade kratkopričaše Ivu Bezinović-Haydon i Gorana Glamuzinu, a pridružit će im se, sa svojim poetsko-glazbenim nastupom irski bard Bartholomew Ryan. 

Idući dan, u srijedu 11. lipnja, na istome mjestu u isto vrijeme i s istim moderatorom nastupa još jedan dvojac mladih i uzbudljivih domaćih kratkopričaša – Tamara Bilankov i Marin Ivančić, a nastup zaključuje, pričom i svirkom, legendarni Stanislav Habjan.

Zadarski dio Festivala će u utorak 10. lipnja u 19 sati u Kazalištu lutaka Zadar otvoriti spisateljica Eliza Clark čija je dva romana Pokora i Komad malog kod nas objavio Ocean More (oba u prijevodu Mirte Jurilj). S ovom autoricom specifičnog, iskričavog književnog izraza razgovarat će novinarka Anja Cerar. Nakon toga slijedi još jedna večer čitanja u kojoj nastupaju Régis Jauffret, Alena Schröder, Lucija Tunković i Mak Maslać.

Dan posije, u srijedu 11. lipnja, će u 19 sati Želimir Periš razgovarati s Ivanom Bodrožić o njezinoj novoj, genijalnoj zbirci priča Fikcija, a na večernjem čitanju nastupaju Sofija Andruhovuič, Mladen Blažević, Frane Herenda i Cecilia Knapp.

U četvrtak, 12. lipnja, u zagrebačkom Vintage industrial baru s početkom u 20 sati Festival će još jednim dinamičnim i eksplozivnim čitanjem zatvoriti reprezentacija domaćih i stranih pisaca u sastavu Ivana Bodrožić, Eliza Clark, Senko Karuza i Alena Schröder, a večer će razgovorom i akustičnim koncertom zaključiti jedan od najboljih domaćih kantautora – Denis Katanec.

Svi su programi besplatni, a organizirat će se u različitim prostorima kulture u Zagrebu i Zadru; u Vintage Industrial Baru, Knjižari Fraktura, Filozofskom fakultetu u Zagrebu, BUNT art & music baru, Sveučilištu u Zadru i u Kazalištu lutaka u Zadru.

24. FEKP organizira Hrvatsko društvo pisaca, a ostvaren je u suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH, Gradom Zagrebom, Gradom Zadrom, Goethe-Institutom, Instutitom Ramon Llull, Turističkom zajednicom grada Zadra, Društvom hrvatskih književnih prevodilaca te svim sjajnim prostorima kulture u kojima se FEKP odvija – Vintage Industrial Bar, Knjižara Fraktura, Filozofski fakultet u Zagrebu, BUNT art & music bar Sveučilište u Zadru i Kazalište lutaka Zadar.

Više saznajte na stranicama društvenih mreža festivala: na Facebooku i Instagramu te na službenoj web-stranici https://europeanshortstory.org/ 

Program Festivala Zagreb: https://europeanshortstory.org/program-2025-zagreb/

Program Zadar: https://europeanshortstory.org/program-2025-zadar/

Pratite FEKP na: Facebook, Instagram

Za sve ostale informacije slobodno se javite na kontakte:

Andrija Škare
Programski direktor festivala
e-mail: andrija.skare@gmail.com
mob: 091 7875 213

Lidija Krvarić
Producentica festivala
E-mail: lidija.krvaric@magmedia.hr
Mob.: 091 3110 440

Empatija je više prisutna u književnosti danas nego što je bila prije, a književna kritika počiva na polarizaciji društva, zamijetio je Zoran Ferić u razgovoru s moderatoricom Koranom Svilar, imajući na umu temu festivala.

“Kako se to razvijalo pratio sam kroz priče i teme onih koji su dolazili na moje radionice. Bilo je sve više čovjekoljublja, koje je postalo važnije od kritike i ismijavanja, u čemu se ja baš ne snalazim, meni je to ismijavanje bilo drago, iako su i mene ismijavali’, poručio je Ferić, istaknuvši da ‘stara kritička proza ima utemeljenje u polarizaciji društva, ono što se i inače u Europi događa, jačanje desnice i strašna borba protiv tradicionalnoga”.

‘To je poprište borbe i sukoba i nečega što književnost može itekako dobro odraditi’, smatra.

Ferić je, pročitavši priču Viki, najavio da će objaviti novu zbirku priča ‘Spiderman’. U središtu priče je Viktorija, žena koja nakon operacije dolazi u stan svoje prijateljice i njezina muža te im nakon pića u bazenu ispriča priču. ‘Zbirka se zove se po zadnjoj priči, sastavljenoj od 6 do 7 manjih, koje se sve događaju u malome obiteljskome vrtnome bazenu, uz puno alkohola’, rekao je Ferić.

Zoran Ferić, rođen 1961., od 1994. radi kao profesor hrvatskoga u 18. gimnaziji u Zagrebu. Jedan je od najčitanijih suvremenih hrvatskih prozaika, koji objavljuje u časopisima i novinama od 1987. Za svoj je rad primio brojne nagrade, uključujući i ‘Kiklopa’ za prozno djelo godine 2012. za roman ‘Kalendar Maja’ objavljen u izdanju Profila.

‘Novogodišnja mi je odluka napisati zbirku pjesama koju neću uglazbiti. Nemam još takvoga iskustva, pa kombiniram’, kazao je.

Nakon razgovora sa Škarom, odsvirao je nekoliko svojih autorskih pjesama. Osim solo projekta IDEM, Aleksa je član skupina Trophy Jump i Porto Morto, koje su dio JeboTon kolektiva i izdavačke kuće.

Andrija Škare poziciju programskoga i umjetničkoga direktora naslijedio od osnivača Festivala Romana Simića, a za Hinu je rekao da se u toj ulozi dobro snašao.

‘Roman je festival postavio i vodio ga više od 20 godina. Iako mi je to s jedne strane nova uloga, s druge strane i nije toliko jer sam bio uključen u organizaciju festivala već više od 10 godina, i kao autor i kao moderator i član programskoga tima’, rekao je Škare dodavši da je ovo drukčija pozicija te kako misli da ćemo ‘nastaviti ono dobro što je Roman dosad dobro radio’.

Večernje čitanje opet donosi međunarodnu reprezentaciju pisaca u sastavu Lidija Deduš, Nuala O’Connor, Sara Kopeczky Bajić i Héctor Abad Faciolince. Večer koju stvarno nije mudro propustiti!

Ono što FEKP izdvaja od mnoštva drugih domaćih i stranih književnih susreta jest neposredni kontakt publike i festivalskih gostiju. Bez obzira na to događao se u službenom dijelu programa ili u opuštenijoj atmosferi nakon što se ugase svjetla pozornice, druženje i razgovor s domaćim i stranim autorima nerijetko se pretvara u feštu koja potraje i do ranih jutarnjih sati.

Želite li uživati u vrhunskoj književnosti ili jednostavno biti dio jedinstvene neformalne priče Festivala europske kratke priče, svakako nam se pridružite na programima u Gradskom kazalištu lutaka u Zadru.

Svi programi su besplatni.

FEKP organizira Hrvatsko društvo pisaca, a ostvaren je u suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH, Gradom Zagrebom, Gradom Zadrom, Goethe-Institutom, Tradukijem, Veleposlanstvom Španjolske u Zagrebu, Literature Ireland te svim sjajnim prostorima kulture u kojima se FEKP odvija – GDK Gavella, Vintage Industrial Bar, Knjižara Fraktura, Filozofski fakultet u Zagrebu, Sveučilište u Zadru i Kazalište lutaka Zadar.

Više saznajte na stranicama društvenih mreža festivala: na Facebooku i Instagramu te na službenoj web-stranici https://europeanshortstory.org/

U maloj dvorani kazališta Gavella u 20 sati Roman Simić i Ivan Jozić predstavljaju Kratkiše – program u kojem autori čitaju svoje vrlo kratke proze, a ovaj je put ta čast pripala zanimljivom kvartetu: ilustratorici i spisateljici Klasji Habjan, glazbenici i dramaturginji Nini Bajsić te spisateljima Vidu Bariću i Edi Popoviću.

Zadarski dio Festivala započinjemo u 18 sati na Sveučilištu u Zadru. Tomislav Kuzmanović razgovarati će s Chloe Aridjis, Nualom O’Connor I Russellom S. Valentinoom.

U 20 sati slijedi otvorenje zadarskog programa s plesnim nastupom u izvedbi članica Zadarskog plesnog ansambla nadahnutim filmom Female Human Animal, za koji je gošća FEKP-a Chloe Aridjis napisala scenarij, ali u njemu i glumila. Nakon toga će s autoricom razgovarati naša poznata kvizašica (te, ono što je manje poznato, anglistica i kroatistica) Morana Zibar. Nakon toga slijedi još jedna večer čitanja u kojoj nastupaju Hassan Blasim (njegovu knjigu priča Irački Krist objavila je u prijevodu Mihaele Veline nakladnička kuća Fraktura), Aleksandra Filipović, Mladen Blažević te, u posebnom glazbeno-književnom nastupu, Želimir Periš i Roberto Vodanović Čopor.

Veselimo se druženjima!

Svi su programi besplatni, a organizirat će se u različitim prostorima kulture u Zagrebu i Zadru; u Gradskom dramskom kazalištu Gavella, Vintage Industrial Baru, Knjižari Fraktura, Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Sveučilištu u Zadru i u Kazalištu lutaka u Zadru.

23. FEKP organizira Hrvatsko društvo pisaca, a ostvaren je u suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH, Gradom Zagrebom, Gradom Zadrom, Goethe-Institutom, Tradukijem, Veleposlanstvom Španjolske u Zagrebu, Literature Ireland te svim sjajnim prostorima kulture u kojima se FEKP odvija – GDK Gavella, Vintage Industrial Bar, Knjižara Fraktura, Filozofski fakultet u Zagrebu, Sveučilište u Zadru i Kazalište lutaka Zadar.

Više saznajte na stranicama društvenih mreža festivala: na Facebooku i Instagramu te na službenoj web-stranici https://europeanshortstory.org/

Program Festivala Zagreb: https://europeanshortstory.org/program-2024/zagreb/

Program Zadar: https://europeanshortstory.org/program-2024/zadar/

Za sve ostale informacije slobodno se javite na kontakte:

Andrija Škare
Programski direktor festivala
e-mail: andrija.skare@gmail.com
mob: 091 7875 213

Lidija Krvarić
Producentica festivala
E-mail: lidija.krvaric@magmedia.hr
Mob.: 091 3110 440

Drugi dan našeg Festivala prepun je događanja! 

Pozivamo vas da nam se prvo pridružite na predstavljanjima knjiga u Knjižari Fraktura.

U četvrtak 6. lipnja u Knjižari Fraktura moći ćemo vidjeti dvoje sjajnih autora. Prvo u 18 sati Patricija Horvat razgovara s irskom spisateljicom Nualom O’Connor, čiji je roman Nora u Hrvatskoj objavio nakladnik Ocean More (u prijevodu Mije Pervan). Riječ je o impresivnoj i moćnoj fikcionalnoj biografiji Nore Joyce, koja je ostala zapamćenom kao “najvažnija muza irske književnosti”, a bila je zapravo mnogo kompleksnija, snažnija i zanimljivija osoba nego što to ukazuje njezina reputacija.

U 19:15 sati Roman Simić razgovarat će s Héctorom Abadom Faciolinceom, jednim od najpoznatijih kolumbijskih i uopće latinoameričkih suvremenih pisaca. Dva njegova romana kod nas su dostupna u izdanju nakladničke kuće Petrine knjige, a najnoviji – Zaborav koji ćemo biti (prevela Željka Lovrenčić) – knjiga je s više dimenzija. Poetična je to memoarska proza satkana od obiteljskih odnosa i malih stvari što čine sazrijevanje, običaje i život sam.

Naše književno druženje nastavljamo u Vintage Industrial Baru.

Četvrtak zatvaraju književna čitanja, format po kojem je Festival europske kratke priče najprepoznatljivijii, a u kojem pisci nakon kratkog razgovora pred uvijek zainteresiranom publikom čitaju svoje radove. U Vintage Industrial Baru nastupit će tako u 20:30 sati Chloe Aridjis, meksičko-američka spisateljica u nas najpoznatija po romanu Knjiga oblaka (Profil, prevele Jagoda Splivalo-Rusan i Giga Gračan), Nuala O’Connor, ali i domaće kratkopričaške snage Mladen Blažević i Luka Ostojić. 

Pridružite nam se u danas u Knjižari Fraktura i Vintage Industrial baru!

Ulaz na sva događanja je slobodan!

Cijeli program pogledajte na webu, a pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook, Instagram

 Vidimo se na FEKP-u!

23. FEKP organizira Hrvatsko društvo pisaca, a ostvaren je u suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH, Gradom Zagrebom, Gradom Zadrom, Goethe-Institutom, Tradukijem, Veleposlanstvom Španjolske u Zagrebu, Literature Ireland te svim sjajnim prostorima kulture u kojima se FEKP odvija – GDK Gavella, Vintage Industrial Bar, Knjižara Fraktura, Filozofski fakultet u Zagrebu, Sveučilište u Zadru i Kazalište lutaka Zadar.