Međunarodni žiri sastavljen od predstavnika prestižnih književnih festivala i institucija odabrao je deset Novih glasova Europe. Rad odabranih autora i autorica promovirat će se u sljedećih godinu dana diljem Europe, a bit će objavljena i antologija njihovih radova.
Pobjednici su proglašeni na Londonskom sajmu knjiga, 14. travnja 2016. u sklopu projekta Literary Europe Live, u organizaciji međunarodne platforme za poticanje književne razmjene Literature Across Frontiers (LAF). Festival europske kratke priče, kao dio platforme i projekta, sudjelovao je u odabiru autora/ica.
Na popisu deset novih glasova nalaze se pjesnici, romanopisci, prevoditelji i publicisti iz deset europskih zemalja – Katalonije, Hrvatske, Mađarske, Portugala, Makedonije, Malte, Norveške, Škotske, Slovenije i Turske.
Tijekom sljedećih dvanaest mjeseci njihova će se djela promicati na nizu digitalnih i događanja uživo diljem Europske unije i šire, a bit će priređena i antologija njihovih tekstova.
Cilj je inicijative Novi glasovi Europe istaknuti bogatstvo i raznolikost europskog pisma u svim njegovim žanrovima i na svim jezicima, uključujući i takozvane male književnosti.
„Novi glasovi dobit će priliku koju inače možda ne bi dobili u sklopu drugih međunarodnih ili europskih nagrada“, izjavila je direktorica organizacije Literature Across Frontiers Alexandra Büchler. „Oni nisu samo romanopisci, što je ono što većina izdavača traži. Naprotiv, oni su pravi primjer raznolikosti na europskoj književnoj sceni: pišu u širokom rasponu žanrova, a mnogi od njih su i književni prevoditelji, kritičari i novinari u kulturi. Neki od njih pišu na jezicima koji međunarodni žiriji možda ne bi čitali ili koji nisu priznati u njihovoj zemlji, unatoč činjenici da se njima služe milijuni ljudi. Ili pak pišu na jeziku tako malenom da u svojoj zemlji imaju tek nekoliko stotina čitatelja, a malo je i književnih prevoditelja koji njihova djela mogu prevesti na druge jezike. Ali sve to ne znači da se i njihov glas ne treba čuti – stoga nagrada Novi glasovi služi upravo onome što platforma Literature Across Frontiers radi već petnaest godina. Omogućuje književnosti da putuje, a put ponekad započinje iz najneočekivanijih mjesta.“
Deset Novih glasova Europe jesu:
Juana Adcock, pjesnikinja i prevoditeljica, rođena u Meksiku 1982., od 2009. živi u Škotskoj. U pjesničkom prvijencu Manca istražuje anatomiju nasilja Meksika, a zbirku je uvaženi Reformin kritičar Sergio González Rodríguez proglasio jednom od najboljih knjiga poezije izdanih u 2014. U sklopu programa pjesničkog mentorstva Clydebuilt mentorira je Liz Lochhead.
Bruno Vieira Amaral, pjesnik, prevoditelj, književni kritičar i pomoćnik urednika časopisa, rođen u Portugalu 1982. Njegov je roman prvijenac As Primeiras Coisas (Prethodne stvari) objavljen 2013. Dobitnik je četiri značajne portugalske književne nagrade – za knjigu godine po izboru Time Out Lisboa, književne nagrade Fernando Namora 2013., nagrade PEN Narrative Prize 2013. i nagrade José Saramago 2015.
Clare Azzopardi , nagrađivana književnica za odrasle i djecu, rođena 1977. na Malti. Piše pjesme, drame, kratke priče za odrasle, slikovnice za djecu i kratke romane za djecu i mlade. Njezina prva zbirka prča Il-Linja l-Ħadra (Zelena linija) izdana je 2006., a trenutno radi na prvom romanu. Predaje maltešku književnost na Malteškom sveučilištu.
Rumena Bužarovska, makedonska autorica. Rođena je 1981. godine. Objavila je tri zbirke kratkih priča – Žrvljotine, Osmica i Moj muž. Bavi se književnim prevođenjem s engleskog na makedonski, a dosad je prevodila Lewisa Carrolla (S one strane ogledala), J.M. Coetzeeja (Život i doba Michaela K), Trumana Capotea (Hladnokrvno ubojstvo) i Richarda Gwyna (Boja psa koji bježi). Docentica je na Sveučilištu u Skopju, gdje predaje američku književnost.
Erika Fatland, književnica i socijalna antropologinja rođena 1983. u Norveškoj. Kao spisateljica debitirala je 2009. knjigom za djecu Foreldrekrigen (Roditeljski rat). Njezina prva publicistička knjiga Englebyen (Selo anđela) o terorističkom napadu u Beslanu izdana je 2011., a godinu nakon izdaje Året uten sommer (Godina bez ljeta), knjigu o terorističkim napadima u Norveškoj. Najnovija knjiga joj je Sovjetistan, putopis po Kazahstanu, Kirgistanu, Tadžikistanu, Turkmenistanu i Uzbekistanu. Govori engleski, francuski, ruski, njemački, talijanski i španjolski.
Albert Forns, novinar i nagrađivani katalonski pisac rođen 1982. u Granollersu. Radi za časopis Time Out Barcelona, novine ARA i kulturni centar CCCB. Autor je dva romana – Jambalaia (Anagrama, 2016.), koji je osvojio nagradu Anagrama, i Albert Serra (Empúries, 2013.), ujedno i dobitnika nagrade Documenta. Napisao je i zbirku poezije Ultracolors (LaBreu Edicions, 2013.) inspiriranu radom suvremenih umjetnika. Redovito piše o kazalištu, književnosti i vizualnim umjetnostima za svoj blog kao i za Time Out i digitalni časopis Núvol.com.
Anja Golob, rođena 1976. u Ljubljani gdje i danas živi. Radi kao pjesnikinja, književnica, prevoditeljica i dramaturginja predstava suvremene umjetnosti i plesa. Objavila je tri zbirke poezije – dvije na slovenskom jeziku i jednu u njemačkom prijevodu. Njezine pjesme i drugi tekstovi, uključujući oko 750 kazališnih kritika, objavljivani su u različitim časopisima. Urednica je u izdavačkoj kući VigeVageKnjige.
Árpád Kollár, pjesnik, rođen u Zenti u Srbiji 1980. godine. Trenutno živi u Segedinu u Mađarskoj, gdje radi kao povjesničar književnosti na Sveučilištu u Segedinu. Također je i predsjednik Mađarskog udruženja mladih pisaca (FISZ). Objavio je tri zbirke pjesama – Például a Madzag (Na primjer uzica), Nem Szarajevóban (Ne u Sarajevu) i zbirku poezije za djecu Milyen madár (Koja ptica), koja je 2015. proglašena mađarskom knjigom godine u kategoriji dječje književnosti.
Ciwanmerd Kulek (umjetničko ime Civanmerda Eroglua), romanopisac, pjesnik i prevoditelj. Rođen je 1984. u istočnoj kurdskoj regiji u Turskoj, a sada živi u Istanbulu, gdje radi kao učitelj jezika. Objavio je četiri romana na kurdskom: Nameyek ji Xwedê re (Pismo Bogu, 2007.) Otobês (Autobus, 2010.) Zarokên Ber Çêm (Djeca pored rijeke, 2012.) i Defterên Perrîdankan (Leptirove bilježnice, 2014.), novelu Çar Yek (Jedna četvrtina, 2015.) i zbirku poezije Strana Şev û Rojekê (Pjesma jedne noći i jednog dana, 2016.). Preveo je i nekoliko djela s engleskog, španjolskog i turskog na kurdski, uključujući J. M. Coetzea (Sramota), Williama Faulknera (Kad ležah na samrti), Jamesa Joycea (Dublinersi) i Gabriela Garcíju Márqueza (Kronika najavljene smrti).
Zoran Pilić, rođen 1966. u Zagrebu, piše romane i kratke priče. Njegova prva zbirka kratkih priča Doggiestyle (2007.) pretvorena je u kazališnu predstavu Seks, laži i jedan anđeo, te 2009. izvedena na Dramskoj akademiji u Zagrebu. Njegov roman prvijenac Đavli od papira našao se u užem izboru za prestižnu hrvatsku nagradu Jutarnjeg lista, a Ministarstvo kulture proglasilo ga je jednim od najboljih romana 2012. Ministarstvo kulture dodijelilo mu je isto priznanje i za zbirku priča Nema slonova u Meksiku 2014. godine. Kratka priča Kad su divovi hodali osvojila je nagradu Festivala europske kratke priče 2015. Pilić također piše književne kritike i književnu kolumnu na portalu Booksa.hr.
* * *
Inicijativa Novi glasovi Europe dio je projekta Literary Europe Live koji koordinira Literature Across Frontiers, a sufinancirana je sredstvima programa Kreativna Europa Europske unije, uz potporu velškog umjetničkog vijeća Arts Council Wales.
Literature Across Frontiers europska je platforma za književnu razmjenu, prevođenje i promišljanje književnih praksi, osnovana 2001. godine na Institutu za medije, jezike i kulturu Mercator Sveučilišta Aberystwyth u Walesu, koja djeluje uz potporu programa Kulture Europske unije i drugih tijela. www.lit-across-frontiers.org
Literary Europe Live ujedinjuje šesnaest književnih festivala iz cijele Europe s ciljem poticanja programa koji svjedoče o bogatstvu i raznolikosti europskog književnog pejzaža. Projekt koordinira platforma Literature Across Frontiers, a sufinanciran je sredstvima iz programa Kreativna Europa Europske komisije, Sveučilišta Aberystwyth i Wales Arts Councila.
Fotografija preuzeta sa stranice Literature Across Frontiers.
