Britanski pisac Hanif Kureishi otvorio je u nedjelju u Zagrebu 21. Festival europske kratke priče, te u razgovoru s Romanom Simićem govorio o pisanju, književnom sazrijevanju i temama koje ga okupiraju, nasmijavši hrvatske čitatelje duhovitim anegdotama iz svojeg bogatog života
Gostovanje pisca i filmaša kojeg je američki magazin Times uvrstio među pedeset najvećih britanskih poslijeratnih književnika privuklo je u klub Peti kupe velik broj obožavatelja njegovih romana – od kojih su neki kultno obilježili britansku i svjetsku književnost – na otvorenje 21. izdanja FEKP-a, koji se ove godine održava od 5. do 10. lipnja u Zagrebu i Zadru uz sudjelovanje nekih od najznačajnijih kratkopričaša Europe i regije.
Razgovor s piscem vodio je Roman Simić, koji je rekao kako je čitanje Kureishijeva kultnog romana ‘Buddha u predgrađu’ iz 1990. za njega predstavljalo ‘udarac slobode, drskosti, raspričanosti’. Zanimalo ga je kako je Kureishi od šutnje koja ga je obilježavala u njegovoj osobnoj biografiji došao do slobode govora junaka toga romana.
Pitanje kako pisac pronalazi svoj glas vrlo je zanimljivo, odgovorio je Kureishi. ‘Ono što želite kao pisac jest u svojem pisanju drugim ljudima pokazati svoj užitak’, rekao je. On je, dodao je, imao sreće jer je uvijek mogao pisati o temama koje su ga zanimale, a ‘kad nađe temu koja mu odgovara, kad nađe taj svoj svijet, tek tad pisac može biti zaista biti sretan’.
Hanif Kureishi (1954.) jedan je od najuglednijih suvremenim britanskih književnika, poznat i kao dramatičar, esejist, redatelj i scenarist. Ističu se još njegovi romani ‘Intima’ (1998.), ‘Gabrielov dar’ (2001.), ‘Tijelo’ (2003.), ‘Imam ti nešto reći’ (2008.), ‘Posljednja riječ’ (2014.), i ‘Ništa’ (2017.), te kontroverzna kratka priča ‘Moj sin fanatik’ (1997.), a od novijih zbirka eseja ‘What Happened?’ (2019.).
U vrlo zanimljivom razgovoru o svojem životu i radu, Kureishi je kazao kako je odrastao u predgrađu Londona u vrijeme kulturnoga uzleta u Britaniji, kad su se stvari na sve strane naprosto događale. U njegovu su školu išli David Bowie i Billy Idol, otkrio je dalje, te svoju hrvatsku čitateljsku publiku, koja je napunila Peti kupe, nasmijao pričom o tome kako ga je jednom prilikom, u vlaku kada su išli na đačku ekskurziju, Billy nagovorio da baci svoj sat jer ‘tamo gdje mi idemo vrijeme nije bitno’, a nakon toga su svi konzumirali LSD.
Rekao je i kako mu je Bowie sam prišao s molbom da napravi glazbu za film po njegovu romanu ‘Buddha iz predgrađa’. Pričao je i o tome da je književnost oduvijek dio kulture njegove obitelji – njegov je otac bio pisac ‘no on je pisao duboke filozofske stvari, i bio je prilično iznenađen kad sam ja postao uspješan pisac – mislim da je to možda donekle i zahladilo naše odnose’, rekao je.
Pisac, koji je u Zagreb stigao u pratnji sina Karla, rekao je kako mu je iznimno drago što je napokon dobio priliku posjetiti Hrvatsku, o kojoj je upravo od sina čuo puno lijepih stvari. Dotaknuo se i teme radikalizacije suvremenih društava, rata u Ukrajini i pitanja opstanka romana kao književne forme, a svima u publici koji se žele baviti pisanjem i istodobno živjeti od toga poručio je – ‘sretno vam bilo!’.
Kureishi će u sklopu FEKP-a posjetiti i Zadar, gdje će gostovati u utorak, 7. lipnja. Večer je zaokružio likovno-glazbeni performans animatora, ilustratora i slikara Danijela Žeželja uz glazbu Alena i Nenada Sinkauza te jazzista Marca Quarantotta.
Program 21. FEKP-a nastavlja se u ponedjeljak 6. lipnja predstavljanjem knjige ‘zvještaj o generaciji’ Dalibora Šimprage u Booksi (18 sati), gostovanjem talijanskog književnika Andree Bajanija u Knjižari Fraktura (18 sati). U 19 sati u Petom kupeu razgovaraju Lana Bastašić, Rumena Bužarovska, Lejla Kalamujić i Danilo Lučić, a u čitanju u 20,30 sati sudjeluju Andrea Bajani, Patricia Esteban Erlés, Michael Fehr i Mazen Maarouf.
