Pisac i ratni reporter Sándor Jászberényi predstavio je zbirku pripovijedaka “Zapadnjačke priče” o banalizaciji ljudske smrti i tragedije, te poručio da “književnost, za razliku od života, ima smisla”, u četvrtak u sklopu Festvala europske kratke priče (FEKP) u Knjižari Fraktura.
“U svome pristupu prikazujem da je banaliziranje smrti čovjeka i ljudske tragedije najveće zlo”, kazao je, dodavši da “književnost za razliku od života ima smisla” te da mu ona pomaže da s mesijanskim kompleksom nađe taj smisao i “izdigne se iznad besmislenosti”.
“Pišem o najvećim strahotama ljudi kako bi se nosio s tom traumom. Ako ju uspijem prenijeti u tekst, onda to utječe na čitatelja jer ima nešto univezalno u ljudima – znamo razliku između dobra i zla. Tekst izvlači čitatelja iz tromosti. Ono što čitatelja potresa je ono što nije napisano. Čitatelj je najmanje zaštićen jer ne zna da ukazujem na to”, istaknuo je tijekom razgovora koji su moderirali novinar i publicist Jerko Bakotin te prevoditeljica Patricija Horvat.
Nacije nakon rata zahvaća letargija, ističe autor. “Nakon rata događa se nacionalni PTSP, stvari se čine besmislene – ljudi poginu, a mi ne shvaćamo zašto. To je život”, kazao je.
“U teoriji bi razumijevanje koliko je sve besmisleno trebalo voditi u empatiju, ali moje priče pokazuju drukčije – jednostavno, svijet je okrutno i zlo mjesto. U krivu ste kad sugerirate da u mojim pričama nema suosjećanja – naprotiv, one su pune empatije, a ono čega u njima nema jest moraliziranje. Taj dio prepuštam čitateljima”, poručio je Jászberényi za FEKP.
Radnje pripovijedaka iz zbirke odvijaju na lokacijama od New Yorka i Londona, preko migrantskih naselja u rodnoj mu Mađarskoj, u ratom zahvaćenoj Ukrajini, pa sve do kurdskih izbjegličkih kampova u Siriji. Jászberényi poslijednjih 20 godina prati konflikte u Africi i na Bliskome istoku, sada se bavi ukrajinskom krizom, no poručuje da su njegove priče fiktivne.
“Ono što pišem je fikcija, ne želim da ljudi misle da nije. Engleski izraz “creative non-fiction” ne odgovara tome što ja radim, to nije moja namjera”.
Zbirku je s mađarskoga prevela Xenia Detoni, a hrvatsko izdanje izašlo je u nakladi Oceanmora.
Program FEKP-a nastavlja se večeras u Vintage Industrial Baru, gdje će Sándor Jászberényi čitati jednu od “Zapadnjačkih priča”.
(Izvor: Hina)
